Obrazovno-sportska baza «Tysovets» u Skolivskim Beskidima

Tysovec jedno je od onih mjesta u Karpatima čiji naziv mnoge i danas podsjeća na skijanje, snježne padine i sportske pripreme u planinama. Međutim, danas ga je ispravnije promatrati ne kao obično skijalište, nego kao obrazovno-sportski centar za zimske sportove koji i dalje djeluje u Skolivskim Beskidima.

Baza «Tysovec» smještena je u Lavovskoj oblasti, među karpatskim šumama i planinskim padinama, daleko od atmosfere velikih turističkih kompleksa. Ovdje nema osjećaja turističkog grada s dugom ulicom restorana, suvenirnicama i hotelima na svakom koraku. Tysovec je prije svega oblikovan kao mjesto za trening sportaša, biatlon, skijaško trčanje i druge zimske discipline, a upravo sportski karakter ostaje njegovo glavno obilježje.

Obrazovno-sportski centar dio je sportske infrastrukture Ministarstva obrane Ukrajine i ima status centra za olimpijsku pripremu. Iako su mnogi turistički opisi Tysovca na internetu napisani još u vrijeme kada je aktivno predstavljan kao skijaški kompleks, sama baza nije ostala samo stranica karpatske povijesti — i danas se ovdje održavaju sportske pripreme, treninzi i natjecanja.

Upravo zato Tysovec nije zanimljiv samo sportašima. Putniku pruža priliku da vidi nešto drukčije Karpate — bez velike turističke vreve, među planinama, šumama i sportskim objektima koji podsjećaju na desetljeća pripreme ukrajinskih sportaša. Istodobno je prije putovanja ovamo važno razumjeti suvremeni status baze: koja infrastruktura radi, što je dostupno običnom turistu, može li se ovdje odsjesti i treba li računati na skijanje.

Zato ćemo u nastavku pokušati razjasniti situaciju bez starih reklamnih opisa i legendi o «odmaralištu u kojem sve radi»: kakav je Tysovec bio nekad, kakav je danas, što je ostalo od sportske infrastrukture i vrijedi li ovo mjesto uvrstiti u rutu kroz Skolivske Beskide.

Povijest sportske baze «Tysovec» nije počela kao povijest običnog karpatskog odmarališta. Ovdje nije bilo postupnog razvoja od nekoliko privatnih kuća za odmor do velikog turističkog kompleksa, kao što se događalo u mnogim drugim planinskim krajevima. Tysovec je prije svega oblikovan kao specijalizirano područje za vojnu i sportsku obuku, a njegovu su budućnost uvelike odredili prirodni uvjeti Karpata.

Već početkom 1970-ih zemljište u predjelu Tysovec dodijeljeno je strukturama obrambenog resora. Arhivski i sudski dokumenti upućuju na odluku Lavovskog oblasnog izvršnog odbora iz 1972. godine, potvrđenu odlukom Vijeća ministara Ukrajinske SSR, a 1983. godine izdan je državni akt o pravu korištenja znatnim područjem u predjelu Tysovec. Upravo se na tom zemljištu poslije razvijao obrazovno-sportski centar za zimske sportove.

Kako je u Tysovcu nastala sportska baza

Aktivno oblikovanje sportskog smjera započelo je sredinom 1970-ih. U istraživanjima sportske infrastrukture obrazovno-sportski centar «Tysovec» u blizini Orjavčika spominje se već od 1975. godine. Turistički izvori također povezuju važnu fazu njegova razvoja s drugom polovicom 1970-ih, kada se područje počelo ciljano prilagođavati sportsko-zdravstvenoj pripremi.

Izbor lokacije bio je posve praktičan. Planinski reljef, duga zimska sezona, velike visinske razlike i prostrano područje omogućili su izgradnju ne samo skijaških staza nego i dugih dionica za skijaško trčanje, biatlon, nordijsku kombinaciju i druge zimske discipline. Tysovec se tako postupno pretvorio u kompleks u kojem su sportaši mogli ne samo doći na nekoliko natjecanja nego i prolaziti cjelovite trening-kampove.

U različitim razdobljima sportska specijalizacija baze bila je znatno šira nego što bi se moglo zaključiti iz njezina naziva. Službeni popisi centara za olimpijsku pripremu povezivali su Tysovec s biatlonom, skijaškim trčanjem, nordijskom kombinacijom, skijaškim skokovima, slobodnim skijanjem i alpskim skijanjem. Popis disciplina s vremenom se mijenjao, ali glavna je uloga ostala ista — priprema sportaša u planinskim uvjetima.

Tysovec nakon stjecanja neovisnosti Ukrajine

Nakon 1991. godine baza nije izgubila svoju sportsku namjenu i ostala je u sustavu Ministarstva obrane Ukrajine. Sportaši su se ovdje i dalje trenirali, održavali su se kampovi i sveukrajinska natjecanja. Tijekom 1990-ih u bazi su, među ostalima, radili treneri biatlona, a Tysovec je ostao jedno od dobro poznatih mjesta za pripremu predstavnika zimskih sportova.

Važan korak bilo je dodjeljivanje Tysovcu statusa centra za olimpijsku i paraolimpijsku pripremu. Vladin popis, odobren 2006. godine, uvrstio je obrazovno-sportski centar za zimske sportove „Tysovec” među ustanove u kojima se mogu pripremati vrhunski sportaši, primjerice članovi Olimpijske reprezentacije Ukrajine. Za objekt koji se ponekad doživljava samo kao staro skijalište to je ključna pojedinost: sportska je funkcija ovdje uvijek bila mnogo važnija od isključivo turističke.

Zato je povijest Tysovca ispravnije promatrati ne kao povijest odmarališta koje je nekoć proživljavalo razdoblje popularnosti, nego kao povijest specijalizirane sportske baze u Karpatima. Skijaške padine i vučnice bile su samo dio velikog sustava stvorenog za treninge, pripreme i natjecanja. To objašnjava i današnju posebnost Tysovca: turistička sastavnica ovdje postoji usporedno sa sportskom, ali nikada nije bila jedina namjena ovog mjesta.

Ako tražite informacije o tome kakav je Tysovec danas, vrlo je lako naići na turističke stranice na kojima ga i dalje opisuju kao potpuno skijalište sa sjedežnicom, nekoliko vučnica, iznajmljivanjem opreme i uređenim stazama. Dio tih informacija ima povijesno uporište, no više ih ne treba smatrati aktualnim popisom turističkih usluga.

Obrazovno-sportski centar za zimske sportove «Tysovec» i dalje djeluje i ostaje sportski objekt Ministarstva obrane Ukrajine. To nije napušten kompleks ni bivša baza koja postoji samo na starim fotografijama. I danas se ovdje održavaju obrazovno-trenažni kampovi, sportska događanja i pripreme sportaša.

Svježi primjeri to dobro potvrđuju. U lipnju 2026. godine u Tysovcu su se održavale pripreme mladih biatlonaca za novu sportsku sezonu, pri čemu su koristili lokalne uvjete za fizičku i specifičnu pripremu. Tijekom godine baza je također pružala usluge smještaja, prehrane i organizacijske potpore sportskim kampovima. Stoga bi bilo pogrešno reći da «Tysovec više ne radi».

Koja se sportska infrastruktura koristi u Tysovcu

Glavna posebnost Tysovca nikada nije bila jedna skijaška staza, nego cijeli kompleks objekata za pripremu sportaša. Dokumenti o korištenju sportske infrastrukture posljednjih godina potvrđuju uporabu biatlonskog strelišta, skijaške i rolerske staze, teretane, prostora za pripremu skija i skladištenje sportske opreme.

Posebno mjesto ovdje zauzima biatlon. Spoj planinskog reljefa, velike nadmorske visine, staza i strelišta omogućuje provedbu cjelovitih treninga, pa se Tysovec već desetljećima povezuje s pripremom ukrajinskih biatlonaca i skijaša. Povijesno gledano, sportska je infrastruktura baze bila znatno šira. U Tysovcu su uređivane skijaške padine, vučnice i sjedežnice, kompleks skakaonica, staze za skijaško trčanje i biatlon. Zato stari turistički vodiči i danas Tysovec često nazivaju skijalištem.

Međutim, važno je razlikovati dva pojma: postojanje sportskog objekta i njegov redovit rad za turiste. To što je određena žičara, skakaonica ili staza postojala i ranije se koristila, još ne znači da danas radi u uobičajenom režimu skijališta.

Rade li skijaške staze i žičare u Tysovcu

Upravo oko tog pitanja na internetu vlada najveća zbrka. Stari opisi detaljno navode sjedežnice i vučnice, duljinu spustova, pa čak i mogućnosti iznajmljivanja opreme. Međutim, zasad nema dovoljno pouzdane službene potvrde da sva ta skijaška infrastruktura Tysovca redovito radi za obične posjetitelje na isti način kao na komercijalnim karpatskim skijalištima. Zato je riskantno planirati putovanje ovamo isključivo radi skijanja oslanjajući se na stare karte staza ili opise žičara. Prije zimskog putovanja vrijedi posebno provjeriti koje su staze i žičare dostupne upravo u aktualnoj sezoni.

Je li Tysovec dostupan običnom turistu

Vojni status baze ipak ne znači da je Tysovec potpuno izoliran od civilnog života. Tijekom različitih godina ovdje se nisu održavali samo profesionalni treninzi nego i sportski kampovi, tabori i druga organizirana događanja. Godine 2026. baza je i dalje pružala usluge smještaja i prehrane sudionicima takvih događanja.

Ipak, Tysovec ne treba doživljavati kao običan turistički kompleks u koji se može doći bez pripreme i zajamčeno dobiti potpunu ponudu usluga odmarališta. Režim pristupa, mogućnost smještaja, prehranu i korištenje pojedinih sportskih objekata najbolje je provjeriti izravno prije putovanja.

Upravo je u tome glavna razlika između suvremenog Tysovca i njegove slike u starim turističkim vodičima. Baza živi i radi, sportski se život ovdje nastavlja, ali danas je to prije svega centar za pripremu sportaša u Karpatima, a tek potom mjesto koje može biti zanimljivo turistu.

Sportska baza Tysovec teško da je mjesto koje turist obilazi od jedne znamenitosti do druge s unaprijed pripremljenim popisom u ruci. Ovdje je zanimljivo samo područje: planinska dolina, šumovite padine, sportski objekti i osjećaj prostranosti koji se znatno razlikuje od atmosfere velikih karpatskih odmarališta. Zato će putovanje u Tysovec najviše odgovarati onima koji vole prirodu, šetnje, sportsku povijest i slabo naseljena planinska područja. Zanimljivo je doći ovamo ne toliko zbog određene aktivnosti koliko zato da biste vidjeli neobičan dio ukrajinskih Karpata, gdje je sport već desetljećima doslovno upisan u planinski krajolik.

Najkarakterističniji objekti Tysovca sportski su objekti. Biatlonske i skijaške staze, stari elementi skijaške infrastrukture, trenažni objekti i osobito skakaonice dobro podsjećaju na svrhu zbog koje je ova baza nekoć izgrađena. Skakaonice su vjerojatno jedan od najprepoznatljivijih simbola starog Tysovca. Izdižu se iznad šume i danas izgledaju neobično na pozadini karpatskih padina. Osobi koja nikada izbliza nije vidjela takvu građevinu sama veličina konstrukcija ostavlja mnogo snažniji dojam nego na fotografiji.

Istodobno, sportske objekte ne treba doživljavati kao turističke atrakcije sa slobodnim pristupom unutrašnjosti. Stanje pojedinih objekata i režim pristupa mogu se razlikovati, stoga nije preporučljivo bez dopuštenja penjati se na skakaonice, ulaziti na zatvorene konstrukcije ili sportske terene.

Šetnje među Skolivskim Beskidima

Čak i bez sportskih objekata Tysovec ima veliku prednost — svoj položaj. Okružuju ga šume, planinski pašnjaci, planinske ceste i staze, a samo područje nalazi se približno na nadmorskim visinama na kojima se već jasno osjeća pravi planinski reljef. Ovdje je lako razumjeti zašto je ovo područje nekoć odabrano za pripremu sportaša: cesta se neprestano čas uspinje, čas spušta, ravne dionice brzo zamjenjuju usponi, a iza šume se otvaraju nove padine i panorame.

U okolici Tisovca i susjednog Orjavčika prolaze planinarske staze Skolivskih Beskida. Ako planirate dulje pješačenje, najbolje je unaprijed preuzeti rutu na telefon ili navigaciju i provjeriti njezino aktualno stanje — šumske ceste i staze u Karpatima ne izgledaju uvijek tako jasno kao linija nacrtana na karti.

Tisovec ljeti: staze, bicikli i planinske rute

Iako je naziv baze izravno povezan sa zimskim sportovima, Tisovec je zanimljiv i u toplijem dijelu godine. Kada se snijeg otopi, skijaški teren pretvara se u prostor za trčanje, šetnje i treninge na neravnom terenu.

Koliko je Tisovec prirodno prikladan za takav oblik odmora dobro je pokazao Meest Trail Tysovets, koji se ovdje održao u lipnju 2026. Start je bio organiziran izravno u obrazovno-sportskoj bazi, a sudionicima su ponuđene staze od 6, 12 i 24 kilometra. Najdulja ruta imala je gotovo tisuću metara visinske razlike i prolazila je karpatskim planinarskim stazama na visinama do približno 1100 metara.

To uvelike mijenja uobičajenu predodžbu o Tisovcu kao mjestu koje «živi» samo kada padne snijeg. Ljeti je ovdje atmosfera posve drukčija: umjesto bijelih padina — zeleni šumoviti predjeli, umjesto mraza — miris trave i crnogorice, a sportski karakter ovog kraja ne nestaje.

Tisovec za fotografe i one koji traže netipične Karpate

Fotografima je Tisovec posebno zanimljiv zbog kontrasta. Masivne sportske konstrukcije stoje doslovno usred karpatske šume, stare skakaonice susjedne su planinskim padinama, a zimi se tehnički objekti gotovo stapaju sa snijegom i crnogoričnim drvećem. Najbolje fotografije ovdje ne zahtijevaju nužno uspon na vrh. Panorame se otvaraju već s povišenih dijelova terena, a jutarnja magla ili nisko večernje sunce mogu potpuno promijeniti poznati krajolik.

I upravo je tako Tisovec možda najzanimljivije otkrivati običnom putniku: ne očekivati od njega standardnu ponudu odmarališnih sadržaja, nego ga doživjeti kao neobičnu sportsku lokaciju među planinama. Ovdje vrijedi malo usporiti, pogledati planine, prošetati okolicom i prisjetiti se da Karpati nisu zanimljivi samo ondje gdje se pred žičarom stvara red.

Baza Tisovec nalazi se u Lavovskoj oblasti, u planinskom dijelu Skolivščine. Najpraktičnije je doći automobilom jer se sama baza nalazi podalje od velikih prometnih čvorišta, a posljednji dio puta vodi lokalnim planinskim cestama.

Glavna ruta vodi međunarodnom cestom M-06 Kijiv — Čop. U blizini sela Kozjova treba skrenuti prema Orjavčiku i Tisovcu, nakon čega se cesta postupno uspinje u planine. Uz rutu se nalaze putokazi za Orjavčik i Tisovec pa je u uobičajenim vremenskim uvjetima lako pronaći potrebno skretanje.

Posljednji dio ceste već ima izrazito karpatski karakter: uspone, zavoje, šumske dionice i mjestimice prilično strm teren. U toplom dijelu godine to obično ne stvara posebne probleme, no zimi situacija može uvelike ovisiti o snijegu, poledici i čišćenju ceste. Zato prije zimskog putovanja vrijedi provjeriti vremensku prognozu i stanje ceste te se ne oslanjati samo na to da je ruta unesena u navigaciju. Za planinsko područje dobre zimske gume nisu formalnost, nego nužnost.

Kako doći do Tisovca javnim prijevozom

Najpraktičnija željeznička točka za nastavak putovanja i dalje je Skole. Ovdje se može doći vlakovima i prigradskim vlakovima iz lavovskog i zakarpatskog smjera, a zatim putovanje nastaviti automobilom, taksijem ili unaprijed dogovorenim transferom.

Ne treba računati na čest izravan javni prijevoz do same sportske baze. Stoga, ako putujete bez vlastitog automobila, najbolje je još prije polaska dogovoriti posljednji dio puta iz Skole ili drugog najbližeg naselja.

Može li se odsjesti izravno u bazi «Tisovec»

Da, obrazovno-sportska baza «Tisovec» ima vlastite smještajne kapacitete. U aktualnim informativnim materijalima iz 2026. navode se hotel i kućice ukupnog kapaciteta do 341 ležaja, kao i blagovaonica s 220 mjesta. To je važan detalj jer baza nije samo vježbalište bez osnovne infrastrukture. Ovdje se održavaju sportski kampovi, rehabilitacijski programi i organizirana događanja s mogućnošću smještaja i prehrane.

Ipak, dostupnost smještaja za obične turiste najbolje je unaprijed provjeriti. Tijekom velikih sportskih kampova ili organiziranih programa dio smještajnih kapaciteta može biti zauzet sudionicima događanja.

Vrijeme i sezonalnost u Tisovcu

Sportska baza nalazi se na približnim visinama od 950–1078 metara nad morem, pa se vrijeme ovdje može osjetno razlikovati od onoga u Skoleu ili nižim naseljima. Čak i u toplom dijelu godine temperatura se nakon sunčanog dana navečer može brzo spustiti, a kiša u dolini često znači maglu i svježinu više u planinama.

Za ljetnu šetnju dobro je ponijeti laganu kabanicu, udobnu obuću i topliji gornji sloj odjeće. Zimi se bolje odjenuti ne samo za mraz, nego i za vjetar te dulji boravak na otvorenom. Tisovec je upravo takav slučaj u kojem mala priprema putovanje čini znatno ugodnijim. Ovdje nije dobro krenuti po načelu «snaći ćemo se na licu mjesta», nego unaprijed provjeriti glavne detalje i tek potom mirno uživati u Karpatima.

Putovanje u Tisovec ne morate nužno ograničiti na područje sportske baze. U okolici se nalazi jedan od najzanimljivijih dijelova Lavovskih Karpata — Skolivske Beskide, gdje se tijekom jednog ili nekoliko dana mogu spojiti planinske rute, slapovi, stara bojkivska sela i povijesne znamenitosti. Oblik takvog putovanja lako se može prilagoditi vremenu i fizičkoj spremi. Za miran dan prikladni su Orjavčik, Skole ili slap, a ako želite pravu planinsku pustolovinu, možete izdvojiti cijeli dan za uspon na Parašku. Tustan pak omogućuje da karpatskoj prirodi dodate i povijest srednjovjekovne stijenske utvrde.

Naravno, prvo mjesto za posjet i najbliži susjed Tisovca — Orjavčik — nalazi se doslovno u blizini Tisovca i zapravo je prirodni nastavak ovog planinskog područja. Selo leži u dolini rijeke Orjavčik, na granici Nacionalnog parka prirode «Skolivske Beskide», i prikladno je za one koji žele spojiti sportsku bazu s uobičajenijim karpatskim odmorom.

U Orjavčiku je sačuvana drvena crkva Bogojavljenja Gospodinova iz XIX. stoljeća s odvojenim zvonikom. Oko sela počinju šumske ceste i planinske rute, a u toplom dijelu godine područje je prikladno za lagane šetnje, branje gljiva i bobičastog voća te upoznavanje prirode Karpata. Ako je u samom Tisovcu u određenom razdoblju smještaj ograničen ili dio infrastrukture nije dostupan, Orjavčik također može biti prikladna baza za noćenje u blizini.

Skole — vrata prema Skolivskim Beskidima

Skole je najbliži grad i ujedno jedno od glavnih turističkih središta ovog dijela Karpata. Kroz njega prolaze željeznica i cesta Kijiv — Čop, pa mnogim putnicima upravo u Skoleu počinje upoznavanje s okolnim planinama. U samom gradu možete prošetati starim ulicama, vidjeti povijesnu arhitekturu, posjetiti zavičajni muzej ili ga iskoristiti kao polazište za rute Nacionalnog parka prirode. Odatle, među ostalim, počinje i jedan od najpoznatijih izleta u regiji — ruta na planinu Parašku.

Zato Skole nije prikladan samo kao prometno stajalište. Ako nakon Tisovca imate još jedan slobodan dan, grad može postati svojevrsno «raskrižje» iz kojeg se putovi granaju prema slapovima, planinskim vrhovima i drugim turističkim mjestima Beskida.

Slap Kamjanka i Žuravline jezero

Za izlet bez zahtjevnog višesatnog uspona jedna od najboljih opcija je slap Kamjanka — jedna od najpoznatijih prirodnih lokacija parka «Skolivske Beskide».

Planinska rijeka ovdje se obrušava preko stjenovite litice tvoreći slap visok približno sedam metara. Posebno je izdašan u proljeće i nakon dugotrajnih kiša, no i ljeti je hladna dolina Kamjanke pogodna za nekoliko sati odmora usred šume.

Šetnju možete nastaviti do Žuravlinog, odnosno Mrtvog jezera, skrivenog u obližnjoj šumi. Tako se tijekom jednog izleta lako može vidjeti nekoliko različitih prirodnih krajolika: planinska rijeka, slap, bukova i crnogorična šuma te malo močvarno jezero.

Tustan — utvrda koje gotovo da nema, ali je još uvijek možete vidjeti

Ako planinskom putovanju želite dodati povijesnu lokaciju, vrijedi krenuti prema Tustanu u blizini sela Urič. Danas ovdje nema kamenog dvorca u uobičajenom smislu, no u srednjem vijeku među golemim pješčenjačkim stijenama postojala je drvena utvrda čije su konstrukcije bile pričvršćene izravno za stijenski masiv.

Na njezin nekadašnji izgled podsjećaju brojni utori i urezane rupe u kamenu, na temelju kojih su istraživači uspjeli rekonstruirati nekoliko faza izgradnje utvrde. Tustan je imao obrambenu i carinsku funkciju te nadzirao važne putove kroz Karpate. Danas je područje dio Državnog povijesno-kulturnog rezervata «Tustan». Ovdje se možete popeti na vidikovce među stijenama, posjetiti muzej i vidjeti jedan od najneobičnijih arheoloških kompleksa u Ukrajini.

Planina Paraška — ako želite pravi planinarski izlet

Za one kojima nakon Tisovca neće biti dovoljna obična šetnja, nego žele cjelovitu planinsku rutu, jedan od najboljih izbora bit će planina Paraška. Visoka je 1268 metara i najviši je vrh Skolivskih Beskida. Službena turistička staza iz Skolea duga je približno 10 kilometara u jednom smjeru i Nacionalni park prirode klasificira je kao zahtjevnu. Za uspon treba predvidjeti otprilike 4–5 sati, a za cijeli izlet veći dio dana.

Ruta najprije prolazi šumom, a zatim izlazi na otvoreni greben s kojeg se postupno otvaraju panorame okolnih planina. Zato Parašku ne treba pokušavati «ugurati» između Tisovca i još nekoliko lokacija — za nju vrijedi ostaviti cijeli zaseban dan.

Kako spojiti Tisovec sa susjednim lokacijama

Ako nemate mnogo vremena, najjednostavnije je spojiti Tisovec i Orjavčik u jedan izlet. Za cijeli dan možete dodati Skole ili slap Kamjanku. A ako za putovanje imate dva ili tri dana, područje Skolivskih Beskida omogućuje sastavljanje znatno sadržajnije rute.

• Na nekoliko sati: Tisovec → Orjavčik;
• Na jedan dan: Tisovec → Skole → slap Kamjanka → Žuravline jezero;
• Zaseban dan: planinarski izlet iz Skolea na planinu Parašku;
• Za povijesni dio putovanja: Tisovec → Tustan;
• Na dva dana ili više: Tisovec → Kamjanka → Tustan → jedna od planinskih ruta Skolivskih Beskida.

U tome je i jedna od glavnih prednosti položaja Tisovca: čak i ako samo sportsko središte ne postane odredište za cijeli dan, lako se uklapa u veće putovanje kroz Lavovske Karpate. Ponekad je dovoljno samo otvoriti kartu okolice Tisovca pa se planirani «kratki izlet u planine» neprimjetno pretvori u višednevnu rutu.

Tisovec nije mjesto u koje treba putovati očekujući tipično karpatsko odmaralište s desecima restorana, suvenirnicama i zajamčenim programom zabave za svaki dan. Njegov je karakter potpuno drukčiji. Ovdje je sve znatno suzdržanije, sportskije i čak pomalo surovije — i upravo je u tome, vjerojatno, njegova glavna posebnost. Stare skakaonice usred šume, trenažne staze, biatlonska infrastruktura, planinske padine i zgrade sportskog središta stvaraju atmosferu mjesta u kojem Karpati dugi niz godina nisu bili samo kulisa za odmor, nego pravo trenažno igralište. Ovdje su se pripremali sportaši, održavali kampovi i natjecanja, smjenjivale generacije trenera i ekipa — a planine su ostajale na svojem mjestu.

Danas se Tisovec također nije pretvorio u muzej prošlosti. Središte i dalje radi, ovdje se održavaju sportska događanja i treninzi, a samo se područje postupno otvara i za drukčiji oblik putovanja — pješačke rute, staze, šetnje i upoznavanje sa Skolivskim Beskidima. Ovdje vrijedi doći zbog same atmosfere — vidjeti Karpate s druge strane, prošetati među sportskim objektima, osjetiti tišinu planinske doline, a zatim nastaviti rutu prema Skolama, Kamjanki, Tustanu ili Paraški.

I možda se upravo zato Tisovec pamti. Ne zato što pokušava biti najmodernije ili najpoznatije karpatsko odmaralište, nego zato što to nikada nije ni bio. To je mjesto sa svojom poviješću, svojim ritmom i sportskim karakterom koji se ovdje osjeća čak i kada uokolo nema ni startnih brojeva ni gledatelja. A Karpati ovdje rade ono što najbolje znaju: nakon putovanja ostavljaju osjećaj da ćete se poželjeti vratiti — makar samo zato da još jednom pogledate kako usred šume izrastaju stare skakaonice, a iza njih počinju planine.